Nakon što je Udruženje privatnih poštanskih operatera Bosne i Hercegovine ponovo javno progovorilo o, kako tvrde, ozbiljnim preprekama koje onemogućavaju modernizaciju poštanskog tržišta, portal Akta.ba zatražio je zvanične odgovore od Agencije za poštanski promet BiH.

Podsjetimo, privatni operateri već duže vrijeme tvrde da je BiH ostala zaglavljena u zastarjeloj regulativi te da pojedinci unutar institucija svojim odlukama favorizuju javne operatere, dok privatnima ograničavaju razvoj i uvode rizik gubitka dozvola. Posebno se ističe pitanje paketomata, tehnologije koja je u zemljama regiona postala standard, dok se u BiH, prema navodima Udruženja, njihov razvoj blokira.

​ZAŠTO AGENCIJA NE KAŽE KO BLOKIRA ODLUKE?​

Tačno godinu dana nakon što je Agencija za poštanski promet BiH za naš portal potvrdila da radi na usklađivanju regulative i stvaranju uslova za modernizaciju poštanskih usluga, uključujući i uvođenje paketomata, Akta.ba je ponovo uputila detaljan set pitanja kako bi javnosti pružila jasnu i potpunu sliku o tome šta je zaista urađeno u proteklih 12 mjeseci. Tražili smo konkretna pojašnjenja o napretku najavljenih reformi, razlozima zbog kojih novi propisi stoje u mjestu, mogućem selektivnom tretmanu privatnih i javnih operatera, potencijalnom sukobu interesa u Vijeću Agencije te osnovama za eventualna upozorenja i prijetnje oduzimanjem dozvola.

Međutim, umjesto sveobuhvatnih obrazloženja, Agencija je dostavila kratak i ograničen odgovor, bez preciznih informacija o preduzetim aktivnostima, razlozima zastoja u donošenju podzakonskih akata i bez osvrta na navode o neravnopravnoj praksi na tržištu. Samo je potvrđeno da nema konsenzusa.

“Agencija za poštanski promet Bosne i Hercegovine nije donijela podzakonske akte radi regulisanja paketomata, čime ovo pitanje nije regulisano pozitivno – pravnim propisima Bosne i Hercegovine”, potvrdili su za Akta.ba.

Kako navode, prijedlog podzakonskog akta Opštih uslova za obavljanje poštanskih usluga koji je prošao proceduru e-konsultacija, a koji je između ostalog, regulisao pitanje upotrebe paketomata, nije usvojen zbog nepostojanja konsenzusa članova Vijeća Agencije.

“Važećim aktom Opštih uslova za obavljanje poštanskih usluga (“Službeni glasnik BiH”, broj 102/10 i 14/22) izričito je propisano da se preuzimanje i uručenje poštanskih pošiljaka koje su predmet kurirske usluge ne može obavljati u poslovnim jedinicama operatera poštanskog saobraćaja, te kršenje predmetne odredbe proizvodi posljedicu izdavanja opomene, što u konačnici može dovesti do oduzimanja licence”, istaknuto je u odgovoru.

U vezi sa pitanjem sukoba interesa da, prema navodima Udruženja, član Vijeća Agencije koji je istovremeno zaposlen u BH pošti aktivno utiče na odluke koje favorizuju javnog operatera, a diskvalifikuju privatne, u Agenciji kažu da su po tom pitanju nenadležna, te da o sukobu interesa odlučuju druge državne institucije.

“Napominjemo, da Agencija u skladu sa članom 10. Zakona o poštama Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj 33/05) radi na principima objektivnosti, transparentnosti i nediskriminacije”, kazali su.

S obzirom na to da su pojedini navodi ostali nejasni i nepotpuno obrazloženi, Akta.ba je 27. novembra 2025. godine Agenciji za poštanski promet BiH uputila i dodatni zahtjev za dopunu informacija, pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama, tražeći precizno pojašnjenje ko u Vijeću Agencije nije dao saglasnost, koje su konkretne primjedbe iznesene te da li postoji službeni zapisnik ili interni akt o “nepostizanju konsenzusa” i, ako postoji, da se dostavi ili omogući uvid. Umjesto traženih pojašnjenja, 9. decembra stigao je odgovor u formi obavijesti – poziva na ispravku/dopunu zahtjeva, što se može tumačiti kao nepotrebno odugovlačenje i administrativno usporavanje pristupa informacijama od javnog interesa.

NAVODI O SUKOBU INTERESA

Udruženje privatnih poštanskih operatera tvrdi da se u srcu Agencije za poštanski saobraćaj BiH, institucije zadužene za zaštitu tržišta i korisnika, pojavljuje ozbiljan sukob interesa i da član Vijeća Agencije koji je istovremeno zaposlen u BH Pošti aktivno utiče na odluke koje favorizuju javnog operatera, a diskvalifikuju privatne.

Članovi Vijeća Agencije imenuju se na period od četiri godine, a predsjedavajući Vijeća Agencije mijenja sa svakih godinu dana.

Trenutno, predsjedavajuća Vijeća Agencije je Ljiljana Erkić, a ostali članovi su Nino Ćorić i Armin Karahmet.

Dok se od Agencije i dalje čekaju konkretni odgovori, Akta.ba je dio navoda provjerila direktno u JP BH Pošta, odakle je potvrđeno da Arminu Karahmetu miruju prava i obaveze iz radnog odnosa, odnosno da formalno ima status zaposlenika uz mirovanje tokom obavljanja dužnosti u Vijeću Agencije.”

“Arminu Karahmetu miruju prava i obaveze iz radnog odnosa od dana 29.06.2021. godine. Za imenovanog je donesena Odluka o mirovanju prava i obaveza iz radnog odnosa broj: 07.2-30-9474-1/21 od 28.06.2021. godine, shodno članu 168, stav (1) Zakona o radu (‘’Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/2016, 89/2018, 23/2020 – odluka US, 49/2021, 44/2022 i 39/2024) u kojem stoji: ”Radniku izabranom, odnosno imenovanom na neku od javnih dužnosti, u organe Bosne i Hercegovine, Federacije, organe kantona, grada i općine i radniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu, prava i obaveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev, miruju, a najduže na period koliko traje obavljanje te funkcije, od dana izbora odnosno imenovanja”, potvrdili su iz BH Pošte za Akta.ba.

Navedenom Odlukom imenovanom miruju prava i obaveze iz radnog odnosa dok obavlja dužnost člana Vijeća Agencije za poštanski promet Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda na mandatno razdoblje od četiri godine.

“Također, u Odluci se navodi da ako imenovani nakon završetka obavljanja navedene javne dužnosti želi da se vrati na rad, dužan je o tome u roku od 30 dana od dana prestanka mandata obavijestiti ”JP BH POŠTA” d.o.o. Sarajevo, te da je ”JP BH POŠTA” d.o.o. Sarajevo dužna imenovanog primiti na rad u roku od 30 dana od dana obavijesti (o završetku obavljanja javne dužnosti) i rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja na navedenu javnu dužnost ili na druge odgovarajuće poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga u smislu člana 96. Zakona o radu. Ako ”JP BH POŠTA” d.o.o. Sarajevo ne može imenovanog vratiti na rad, zbog prestanka potrebe za obavljanjem poslova u smislu stava 3. člana 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, dužna mu je isplatiti otpremninu utvrđenu u članu 111. Zakona o radu, s tim da se prosječna plaća dovede na nivo plaće koju bi imenovani ostvario da je radio“, pojasnili su uslove Odluke o mirovanju.

Nakon pristiglih odgovora, ostaje otvoreno nekoliko ključnih pitanja o budućnosti poštanskog tržišta u BiH. Dok privatni sektor tvrdi da modernizaciju sprečava regulatorni vakuum, Agencija jasno poručuje da propisi koji bi omogućili ili preciznije uredili upotrebu paketomata, jednostavno ne postoje.

Proces njihovog donošenja zapeo je u Vijeću Agencije zbog nepostizanja konsenzusa, što znači da se modernizacija i dalje nalazi u zastoju, bez jasnog roka kada bi mogla biti odblokirana.

U takvim okolnostima građani i poslovna zajednica ostaju uskraćeni za savremene usluge koje se u regionu već godinama podrazumijevaju, dok se pitanje jednakog tretmana svih tržišnih učesnika nastavlja otvarati iznova. Ono što je jasno jeste da će tržište teško napredovati bez jasne regulative, a još teže ukoliko unutar institucija postoji neslaganje o osnovnim standardima razvoja.